Religija
Vječno aktuelna pitanja – ko smo, odakle dolazimo i gdje idemo. Najsmisleniji odgovor nam je ponudila religija. Od svetkovanja nebeskih tijela, plesa pored vatre, orfičkih pjesama, udaranja u bubnjeve i molitvi kamenim kipovima do danas traje ta potraga za smislenim razrešenjem zagonetki života. Medjutim, savremeni čovjek je svojim racionalnim pristupom i tehničkim dostignućima naučio da uspješno obavlja svoje poslove, a da ne mora da pribjegava pjesmama i bubnjevima, molitvama i klanjanjima kako bi ga oni potpomagali. Savremeni čovjek se oslobodio predrasuda ili bar misli da jeste. Ali, pored sve njegove racionalnosti i tehničke superiornosti njime vladaju sile koje su daleko iznad njegove kontrole. Njegovi Bogovi i demoni nijesu nipošto nastali, dubokim komplikacijama, neutaživim potrebama za stimulansima, alkoholom, hranom…, samo su dobili nova imena i drže ga u nejasnim strepnjama. Hrišćanstvo, Islam, Judaizam, Hinduizam i Budizam nam pružaju smislane odgovore na sva naša pitanja, ali od nas se traži da osvijestimo homo religiozusa, homo creatora, putnika, tražitelja, bogotražitelja u sebi i da sa iskrenom emociom i predanim odnosom pristupimo njihovim svetim tajnama, uvijek svjesni da imamo apsolutnu slobodu pri našim izborima.
Pravoslavni isihasti i islamske sufije će nam adekvatnim koriščenjem odredjenih mantri, kontempilaciom, specifičnim disanjem i praktikovanjem brojanica otvoriti nove spoznaje; rimokatolički mističari pozvati da otvorimo vrata kako bi intuitivno naslutili Boga; zenovski paradoks izbacuje um iz kolosjeka uobičajenog, a životna priča hasida postaje naša životna priča, preobražujuće i sjedinjujuće iskustvo božanske stvarnosti.
Vocatus atque non vocatus, Deus aderit. („Pozvan ili ne pozvan Bog će biti tu.“)
Proročište u Delfima, odgovor Lakedemoncima kada su planirali rat protiv Atine
Besmrtan sam, moja besmrtnost je nužna jednom činjenicom da Bog neće htjeti da ugasi zauvijek plamen ljubavi koji se zapalio za njega u mome srcu!
Dostojevski
